Back to homepage

Dekameron – Đovani Bokačo

Delo: Dekameron
Autor: Đovani Bokačo

Recenzija dela Dekameron


U Italiji, u vreme kuge, grupa od sedam mladih žena i tri muškarca beže iz kugom zahvaćene Firence u napuštenu vilu izvan Fiesola na dve nedelje. Da bi im brže prošle noći, svaki član grupe priča priču, osim dana kada izvršavaju kućne poslove i dana za svetkovanje kada ništa ne rade, što rezultira deset dana pričanja tokom dve sedmice. Tako, do kraja te dve sedmice, oni ispričaše sto priča.

Svaki od deset likova je izabran za kralja ili kraljicu grupe za jednu noć. Zadatak kralja ili kraljice je da odredi temu priča tog dana, i svi osim dva dana imaju teme: primeri moći sudbine; primeri moći ljudske volje; ljubavne priče sa tragičnim završetkom; ljubavne priče sa srećnim završetkom; promućurni odgovori koji spašavaju govornika; prevare koje žene prodaju muškarcima; smicalice koje ljudi podmeću jedni drugima uopšte; primeri vrline. Jedino Diones, koji obično priča desetu priču svaki dan, ima pravo ispričati priču na koju god želi temu, na konto njegove duhovitosti. Mnogi autori smatraju da Diones iznosi mišljenja samoga Bokača. Svaki dan takođe uključuje i kratak uvod i zaključak kako bi se uokvirila radnja tako što se govori o dnevnim aktivnostima likova osim pričanja priča. Interakcija priča u danu ili preko dana, formira celinu, a ne samo kolekciju priča. Glavni zapleti novela uključuju ismevanje požude i pohlepe sveštenstva, tenzije u italjanskom društvu između nove bogate trgovačke klase i plemstva, i avanture i opasnosti s kojima se sreću putujući trgovci.

Prvi dan

Pod upravom Pampinea, tema je slobodna. Uprkos tome, šest priča su o tome kako jedna osoba ispravlja drugu, a četiri su satire katoličke crkve.

Prva novela:
Gospodin Čapalet du Prat, veoma zao čovek i prevarant, ispovedivši se lažno, prevari fratara, a zatim umre. Fratar mu poverova, Čapaleta proglasiše svecem.

Druga novela:
Jevrejin Avram, po savetu svog prijatelja po imenu Žeano de Ševinji, putuje iz Pariza u Rim. Videvši tamo poroke ljudi u crkvi, vraća se u Pariz te postaje hrišćanin.

Drugi dan

Filomena je postavljena za kraljicu i ona daje temu – nedaće koje se završavaju srećno.

Prva novela:
Martelino se pretvara da je paralizovan, te, kada ga donesu do mošti Svetog Ariđa, on naglo ozdravi. Njegova prevara tu bi otkrivena i on biva pretučen i uhapšen, i osuđen da bude obešen. Uprkos opasnosti, Martelino uspeva pobeći.

Druga novela:
Rinaldo d’Asti, pošto je opljačkan, dolazi do dvorca Gvilam, gde ga je ugostila lepa udovica. On kasnije uspeva povratiti svoje gubitke, te se vraća živ i zdrav kući.

Treći dan

Nejfila je kraljica. U ovim pričama likovi su ili nešto izgubili na bolan način, ili su nešto izgubili pa pronašli.

Prva novela:
Maseto da Lamporećio glumi da je nem da bi dobio mesto baštovana u ženskom manastiru. On pokušava da spava s opaticama.

Druga novela:
Konjušar kralja Agulifa, kralja Lombardijaca, nalazi način kako da se uvuče u kraljičin krevet. Kralj to saznaje tajno, te označava konjušara odrezavši mu pramen kose makazama. Međutim, konjušar se doseti i odseče pramenove svih usnulih sluga, tako da ga kralj nije mogao prepoznati.

Četvrti dan

Filostrato je kralj. On postavlja za temu ljubavne priče koje su se završile nesrećno.

Prva novela:
Tankredi, princ od Salerna ubija ljubavnika svoje kćerke, Điskarda, i šalje joj njegovo srce u zlatnom peharu. Gismonda, njegova kći, sipa na srce otrov i pije iz pehara, te umire.

Druga novela:
Fratar Alberto uverava jednu ženu da je arhanđel Gavrilo zaljubljen u nju. Kako bi spavao s njom, on joj govori da on može ući u njega. Kasnije, bojeći se njene rodbine, on se sakriva kod jednog seljaka koji ga vodi na pijacu, misleći da je divljak, gde ga prepoznaju i hapse.

Peti dan

Fiameta postavlja temu gde ljubavnici, nakon nedaća, uspijevaju naći zajedno sreću.

Prva novela:
Simon se zaljubljuje u ženu Ifigeniju, koju je zarobio na moru. Međutim, on biva uhapšen, i odveden na Rodos. Njega spašava Lisimah i njih dvojica zarobljavaju Kasandru i Ifigeniju, te odlaze na Krit gde se venčaju.

Druga novela:
Konstanca je zaljubljena u Martućia Gomita, i čuvši da je mrtav, pada u očajanje, ukrcava se na brod i završava na Susi. Ona ga nalazi u Tunisu. Pošto je dobio visoku poziciju kod kralja, Martućio je ženi i oni se vraćaju u Lipari.

Šesti dan

Elisa biva proglašena kraljicom družine i ona postavlja za temu priče gde se lik izvlači iz nevolje dovitljivim komentarom.

Prva novela:
Vitez nudi Gospi Oreti da uzjaši njegovog konja i priča joj priču, ali je tako loše ispriča da ga ona moli da je spusti s konja.

Druga novela:
Cisti, po zanimanju pekar, u izvrsnom govoru saopštava gospodinu Geriju Spini da mu je on (Geri), u svojoj nesmotrenosti, rekao ono što ne bi smeo.

Sedmi dan

Kralj njihovog društva je Diones. On postavlja za temu priče u kojima žene obmanjuju svoje muževe.

Prva novela:
Điani Loterinđi čuje kucanje na svojim vratima usred noći: on budi svoju ženu koja ga ubeđuje da je to vukodlak. Oni ga isteruju molitvom i kucanje prestaje.

Druga novela:
Kad joj se muž vratio kući iznenada, Peronela sakriva svog ljubavnika u bure. Međutim, muž se vratio sa kupcem koji je kupio baš to bure. Peronela onda govori mužu da je bure već prodala, i da ga kupac upravo gleda i traži rupe i iregularnosti. Kada je to čuo, mladi ljubavnik iskače iz bureta, a žena natera muža da bure opere i očisti, dok ona opet leže sa ljubavnikom.

Osmi dan

Loreta biva izabrana kao kraljica. Ona postavlja temu priča gde žene obmanjuju muškarce i muškarci žene.

Prva novela:
Gulfardo zajmi novac od Gasparula, za koji su se dogovorili da ovaj da Gasparulovoj ženi da bi spavao s njom. On joj novac daje, i pred Gasparulom mu to priznaje, a njegova žena to potvrđuje.

Druga novela:
Sveštenik od Varlunga spava sa Monom Belkolor. On joj ostavlja svoj ogrtač kao zavet, a od nje uzima avan, kako bi zavarao njenog muža. Kasnije on vraća avan, a Mona mu daje njegov ogrtač, nevoljno.

Deveti dan

Emilija je izabrana za kraljicu, koja daje slobodnu temu.

Prva novela:
Gospođa Frančeska ima dva ljubavnika – Rinućia i Alesandra, ali nijednog ne voli. Ona navodi jednog da izigrava leša u grobnici, a drugom naređuje da ga donese. Kako ovi ne mogu izvršiti naredbe, ona ih obojicu otpusti, tako ih se i rešivši.

Druga novela:
Monahinja se budi u sred noći želeći da uhvati drugu monahinju sa njenim ljubavnikom. Međutim, u mraku, ona, umesto da stavi svoj veo, stavlja na glavu pantalone sveštenika s kojim je. Kada je srela pomenutu monahinju, ona primećuje pantalone na njenoj glavi, te joj biva oprošteno, a obe se mogu lakše nalaziti sa svojim ljubavnicima.

Deseti dan

Panfilio je kralj družine. On nalaže da se pričaju priče o darežljivosti.

Prva novela:
Vitez u službi kralja Španije smatra da nije adekvatno nagrađen. Kralj onda dokazuje vitezu da, zapravo nije on kriv, nego vitezova zla sreća, te ga, nakon svega, velikodušno nagrađuje.

Druga novela:
Đino di Tako zarobljava opata od Klune, i leči ga od stomakobolje, pa ga pušta. U zamenu za dobro delo, opat, kada se vratio u Rim, zalaže se kod pape Bonifaćija za njega i uspeva mu izdejstvovati oprost.

Likovi iz dela Dekameron


Bokačo nam govori da on neće dati prava imena pripovedača, jer bi moglo biti neugodnosti zbog nepristojne prirode nekih od priča. Umesto toga, on im daje pseudonime koji odražavaju njihove ličnosti, tip, ili funkciju u narativu.

Pampinea

Za Pampineu, ovo je kompliment. Njeno ime je adaptacija italijanskog imena Pampino, što znači vinove loze list i označava cvetanje ili ona koja cveta. Bokačo reciklira ime iz njegove Ameto i Petrarkine Bucolicum pesme. Priroda njenog cvetanja najverovatnije dolazi od njene zrelosti (ona je najstarija u grupi sa 28 godina) i na vrhuncu svoje inteligencije, duhovitosti i lepote. To se da primetiti iz njenog samopouzdanja i odlučnosti koja govori da je ona rođeni vođa.

Filomena

Ime Filomena znači “ljubitelj pesme” ili “voljen”, i možemo videti vezu sa Filostratom. Činjenica da je Bokačovo delo Il Filostrato, delo o nesrećnoj ljubavi Troila i Kreside, posvećeno Filomeni, pretpostavlja se da je ona uzrok Filostratovom slomljenom srcu. Njeno ime takođe ima mitsku referencu. Za ime “Filomena” se smatra da je igra reči na ime Filomela, ime princeze u grčkoj mitologiji koja je silovana od strane sestrinog muža, i kojoj su isekli jezik da ne bi mogla pričati. Isplevši tapisteriju ona je ispričala svojoj sestri nedelo, koja ubija njihovog sina i kuva ga za oca. Muž juri sestre sekirom i mole bogovima da ih pretvori u ptice.

Diones

Dionesovo ime ima dva moguća značenja: Diona, majka Afrodite (boginje ljubavi i lepote), i Dionis, bog vina. U svakom slučaju, on je veseo mladić. Njega možemo protumačiti ponekad alegorijski kao požudni deo duše u klasičnom grčkom trodelnom razumevanju duše. Ako bismo samo pogledali priče koje Diones priča, možemo biti u iskušenju da se složimo s tim. U većini slučajeva, one su ekstremno nepristojne i često dame strahuju da su rizikovale svoju reputaciju pozivajući ga. Jedan od Dionesovih nadimaka je bio “oslobodilac”, jer je ohrabrivao ljude da napuste svoje konvencionalne ideje i ponašanje i istražuju nove i uzbudljive mogućnosti.

Filostrato

Filostrato, kao Panfilo, dobija svoje ime iz grčkog: to je kovanica koja znači smrvljeni ili onaj koji je ubijen ljubavlju. Njegovo ime je ujedno i naslov Bokačovog epa Il Filostrato, koji govori o tragičnoj priči o Troilu i njegovoj nevernoj Kresidi. U toj priči, Troil je onaj koji biva povređen ljubavlju i, nakon što je izgubio srce, na kraju umire u borbi.

Naš Filostrato nema takav herojski život, ali on definitivno pati od razočaranja u ljubav i želi da svi znaju o tome. Po svoj prilici, on posebno želi da određene osobe u grupi osećaju njegovu nesreću. Mi nikada ne saznamo ko je to, ali je verovao da je to Filomena, jer je Il Filostrato posvećen Filomeni.

Fiameta

Fiametino ime na italijanskom znači “mali plamen”, a kao i većina imena drugih pripovedača, i njeno je ime reciklirano. Bokačo koristi ime u Il Filocolo, gdje Fiameta takođe pripovedač, a us Elegi, ona je protagonista čiji je ljubavnik, Panfilo, napustio.

Panfilo

Panfilo je potpuno drugačiji od likova poput Filostrata, Fiamete ili Elise. Uostalom, njegovo ime je izvedeno od grčke reči za onaj koji sve voli ili pun ljubavi. Panfilo je vesela ljubavna mašina, odlučan da bude srećan i da voli život, čak i ako se svet oko njega raspada. Ljubav može popraviti sve, prema Panfilu. U jednoj od svojih priča, čak pretvara dvorsku ludu u pravog, dobro obučenog gospodina.

Eliza

Čini se da je Eliza osuđena na propast od samog početka. Ona je dobila ime po Didone, kraljici Kartagine (“Elissa” je varijanta imena Didona), koju je napustio njen ljubavnik Enej, i koja se bacila na mač koji joj je on dao. Tek na kraju njene vladavine šestog dana, kada Eliza peva baladu Ljubavi, ako se ikad od tvojih kandži oslobodim pripadnici gupe shvataju dubinu njenog očaja. Ona je slomljena od razočaranja u ljubav.

Najfila

Sa 18, Nejfila je stereotipno neiskusna mlada žena koja rumeni kad biva izabrana za kraljicu. Ona je takođe lepa koliko što može biti, a njena mladalačka lepota je ideal nevinosti. Postaje jasno da je ona zaljubljena u jednog od tri muškarca u grupi kada je prigovorila na Pamponein plan da ih povedu na put. Nemoguće, kaže Nejfila, jer su ljudi u ljubavi sa nekim od dama. Mi nikada ne saznamo ime njenog ljubavnika.

Loreta

Loreta je dobila ime u čast Petrarki, čija je voljena Lora bila predmet mnogih prekrasnih kancona. Mi ne možemo dobiti više uvida u Loretinu ličnost, jer ona govori vrlo malo, osim kada se malo šali sa Filostratom i šaljivo osveti Dionesu odabirom tema koja ispravlja bezobrazluk njegove teme. Bokačo ju je verovatno napravio da bude više tip, nego ličnost sa bogatim unutrašnjim životom.

Emilija

Na neki način, Emilija je nalik Nejfili: obe su mlade i sramežljive. Ali sličnosti se tu završavaju. Emilija, za razliku od svakog drugog člana grupe, nije zaljubljena ni u koga. Ona je, međutim, u samozadovoljnoj vezi sa samom sobom. Ona voli da pleše i peva, tako da je drugi mogu gledati. Ona je besramno egocentrična i možda je upravo to pravi kvalitet za nekoga čije ime znači “ona koja mami.” No, bez obzira na njeno zdravo samopouzdanje, ona priča jednu od najmizogenističnijih priča: priču o savetu kralja Solomona da je neophodo povremeno tući svoju ženu.

Pogledajte još

Pretraga