Jutarnja magla spuštala se na naše mirno predgrađe. Sa drvenog prozora posmatrala sam nemirne grane vetra, zimsku tišinu i neme prolaznike. Slabašno sunce probijalo se kroz plavičaste oblake. Prolaznici su sada dobijali vesela i toplija lica. Možda je tako bilo samo u mojim smeđim očima.

Kada pročitamo ovaj tekst, uočavamo mnogo detalja. Naznačene reči još više ističu imenice uz koje stoje. Pokušajte da tekst pročitate bez ovih reči. To je sasvim moguće. Međutim, hoće li vaš utisak biti isti? Imate li isto onoliko informacija koliko i sada, sa svim naznačenim rečima? Kako biste doživeli jedno (zimsko) jutro bez prideva, ili osobu koja govori o svom doživljaju?

Kada uz imenice upotrebimo reči koje ih bliže određuju po osobinama, pripadanju, vremenu, mestu ili kazuju od čega je nešto napravljeno, postižemo slikovitost, jasnoću, detaljnost. To postižemo pridevima. Prema značenju prideve delimo na opisne, prisvojne, gradivne, vremenske i mesne.

Opisni pridevi kazuju osobinu lica ili predmeta, tj. kakvo je nešto. Npr.: mirno, nemirne, neme, slabašno, plavičaste, vesela, toplija, smeđim, ogroman, snažan, brz, hrabar, itd.

Prisvojni pridevi izražavaju pripadnost, kome pripada ono što je označeno imenicom uz koju pridev stoji. Npr.: Markov (učitelj), planinska (voda), školski (pribor), itd.

Gradivni pridevi kazuju od koje je materije nešto napravljeno. Npr.: vodena, zlatna, drvenog, vunen, itd.

Vremenski pridevi bliže određuju imenicu (lica ili predmete) prema vremenu. Npr.: jutarnja, letnji, zimski, prolećni, jučerašnji, dnevni, itd.

Mesni pridevi bliže određuju lica i predmete prema mestu. Npr.: tamošnji, ovdašnji, gornji, donji, levi, itd.

Kao imenske reči, pridevi poznaju kategorije roda, broja i padeža. Ove kategorije pridevi dobijaju od imenice uz koju stoje, tj. pridevi se uvek slažu sa imenicom uz koju stoje. Ova pojava naziva se kongruencija, odnosno slaganje.

  • Rod prideva

Nije bilo lako opstati u takvom društvu. Ipak, iskren čovek nađe način. Vredan otac, vredna majka, vredno dete – uvek je tako bivalo. „Ne pada iver daleko od klade.“

U ovom primeru uočavamo slaganje prideva i imenice u rodu. Jedan isti pridev menja rod u zavisnosti od roda imenice uz koju stoji. Svaki pridev ima oblike za sva tri roda u jednini i množini.

  • Broj prideva

Ljudi su darivali pred praznike. Najpre se pred nama našla jedna lepa knjiga, a potom čitav niz lepih i dragocenih knjiga. Marljiv učenik dobio je svoju nagradu, kao i ostali marljivi učenici.

U ovom tekstu vidimo takođe slaganje prideva i imenice u broju. Pridevi se slažu sa imenicom u rodu, broju i padežu.

  • Promena prideva po padežima

Nominativcrvena torba

Genitiv crvene torbe

Dativ crvenoj torbi

Akuzativcrvenu torbu

Vokativcrvena torbo

Instrumentalcrvenom torbom

Lokativ crvenoj torbi

Pored kategorija roda, broja i padeža, koje imaju sve imenske reči, pridevi imaju još i kategoriju vida i komparaciju, odnosno poređenje.

Određeni vid prideva završava se nastavkom –i u nominativu jednine muškog roda. Njime se kazuje osobina već pomenutog, poznatog bića ili predmeta.

Na primer:

lepi auto, mladi čovek, sedi profesor.

Neodređeni vid nema ovaj nastavak, to je kraći oblik. Njime se kazuje osobina nepoznatog, prvi put pomenutog bića ili predmeta.

Na primer:

plav šešir, lep auto, mlad čovek, sed profesor.

Gotovo svi opisni i gradivni pridevi imaju određeni i neodređeni vid. Prisvojni pridevi na –ov, -ev, -in, imaju samo neodređeni vid (Milojev, Petrov, ženin, majčin); dok prisvojni pridevi na –ski, -čki, -ški imaju samo određeni vid (školski, kruševački, niški, gradski). Vremenski i mesni pridevi imaju samo određeni vid (jutrošnji, tamošnji, ovdašnji).

Primer promene prideva neodređenog i određenog vida.

Neodređeni vid Određeni vid
Nominativ – Dobar čovek govori. Nominativ – Ovaj dobri čovek govori.
Genitiv – Od dobra čoveka učim. Genitiv – Od tog dobrog(a) čoveka učim.
Dativ – Dobru čoveku verujem. Dativ – Ovom dobrom(e) čoveku verujem.
Akuzativ – Dobra čoveka slušam. Akuzativ – Ovog dobrog(a) čoveka slušam.
Vokativ – Dobri čoveče, dodji! Vokativ – Dobri čoveče, dodji.
Instrumental – Sa dobrim čovekom pijem. Instrumental – Sa tim dobrim čovekom pijem.
Lokativ – O dobru čoveku vam pričam. Lokativ – O tom dobrom(e) čoveku vam pričam.

Poređenje prideva – komparacija

On je brz. Marko je brži. Jovan je najbrži.

Tri osobe upoređene su prema jednoj osobini – brzini. Svi imaju tu osobinu, neko u većoj, neko u manjoj meri.

Osnovni oblik prideva kojim se kazuje da lice ili predmet ima neku osobinu je pozitiv – On je brz, spor, visok, dobar, itd.

Komparativ je drugi stepen poređenja. Pridevom u komparativu izražava se veći stepen osobine koje lice ili predmet ima u odnosu na lice ili predmet sa kojim se poredi – Marko je brži (od Ivana); lakši, sporiji, bolji, itd.

Superlativom se izražava osobina bića ili predmeta u najvećoj meri, najvećem stepenu, u odnosu na biće ili predmet sa kojim se poredi – Jovan je najbrži, najbolji, najviši, najpametniji, itd.

Komparativ se gradi tako što se na osnovu prideva dodaju nastavci –ji, -iji, -ši.

Brz + ji →Brži. U ovom slučaju dolazi do jotovanja.

Pametan + iji →Pametniji.

Lep, lak, mek + ši →Lepši, lakši, mekši. Jedino ova tri prideva (lep, lak, mek) u srpskom jeziku imaju nastavak –ši!

Superlativ se gradi dodavanjem rečce naj- ispred komparativa. „Naj“ se uvek piše zajedno sa komparativom, a kada pridevi počinju glasom „j“, dolazi do udvajanja ovog glasa, pišu se obavezno dva „j“.

Naj + pametniji→ Najpametniji

Naj + jači→ Najjači

Ima i prideva sa koji se „nepravilno“ porede. Za njih kažemo da imaju supletivne oblike komparativa, jer u obliku komparativu imaju potpuno drugačiji oblik od oblika u pozitivu.

Na primer:

dobar – bolji – najbolji;

zao – gori – najgori;

mali – manji – najmanji;

velik – veći – najveći.

Porede se samo opisni pridevi. Prisvojni i gradivni pridevi mogu da se porede isključivo ako su upotrebljeni u prenesenom značenju, tada gube svoje gradivno značenje i postaju opisni.

Na primer:

Zlatno dete, najzlatnije dete; drveno (uštogljeno) ponašanje, drvenije ponašanje.

Lekcije o drugim vrstama reči nalaze se OVDE.

Pretraga